Mechanical Movement of the Population and Regional Development

Cilj ovog članka jest pokazati u kolikoj mjeri mehaničko kretanje stanovništva utječe na osnovne procese regionalnoga razvoja i kakav je taj odnos u pojedinim povijesnim razdobljima. Razmatra se utjecaj migracija na posredno ili neposredno definiranje regionalnih struktura, međuodnosa i procesa. Utjecaj migracija na regionalni razvoj valja promatrati uzimajući u obzir njegovu dvostruku funkciju. Mobilni dio ljudske populacije (migracijski kontingent) mehanički mijenja svoj geografski položaj napuštanjem regije podrijetla i tako proporcionalno svojem demografskom obujmu »odnosi« u imigracijsku regiju svoj humani potencijal (biološki, strukturalni, kulturni itd.) osiromašujući time regiju svoga podrijetla u onoj mjeri u kojoj obogaćuje imigracijsku regiju. Svaki oblik migracija neizbježno utječe na regionalno ishodište, ali i na migracijsko odredište. Ako regiju promatramo kao zasebnu teritorijalnu jedinicu u kojoj ne postoje restriktivne migracijske barijere, ovisno o predznaku selidbenoga salda možemo govoriti o emigracijskoj, imigracijskoj ili migracijski neutralnoj regiji. U prvom je slučaju riječ o snažnijem mehaničkom odljevu iz regije od istodobnog mehaničkog priljeva u tu regiju. U drugom slučaju u regiju se useljava više stanovnika nego što iz nje iseljava, a u trećemu, migracijski uravnoteženu slučaju, razina emigracijskih tijekova jednaka je ili gotovo jednaka imigracijskim tijekovima. U posebnom poglavlju raspravlja se o pozitivnim i negativnim učincima migracija na demografski razvoj regije primitka i regije podrijetla migranata.The objective of this article is to show the extent to which mechanical movement of the population influences basic regional development processes, and what that relation is in individual historical periods. The effects of migration on indirect or direct definition of regional structures, interrelations and processes are considered. When the influence of migration on regional development is being viewed, its twofold function should be taken into account. The mobile part of the human population (the migrational contingent) changes its geographical position mechanically by leaving the region of origin and thus, proportionally to its demographic volume, »carries off« its human potential (biological, structural, cultural etc.) into the immigrational region, in this way impoverishing the region of its origin to the extent to which it enriches the immigrational region. Each form of migration unavoidably influences the regional starting point and the migrational destination as well. If we regard the region as a separate territorial unit in which no restrictive migrational barriers exist, we may speak of a region that is neutral from an emigrational, immigrational or migrational aspect, depending on the qualifying sign on the migration balance. In the first case, it is a matter of a more intensive mechanical outflow from the region than the simultaneous mechanical inflow to that region. In the second case, more people are moving into the region than are moving out of it, while in the third, the migrationally balanced case, the level of migrational flows is equal or almost equal to immigrational flows. In a separate chapter, there is a discussion on the positive and negative effects of migration on the demographic development of the receiving region and on the region of origin of the migrants