Add to ORKGU članku se analizira relacija subjekt - predikat. Temeljne se rečenične sastavnice promatraju s gledišta strukturalne sintakse Luciena Tesnièrea te s gledišta Martinetove funkcionalne opće sintakse. U strukturalnoj je verbocentričnoj sintaksi glagol središte rečenice, a subjekt samo dopuna. Za Martineta su dva člana izričaja međuzavisna. U skladu s postavkama relacijske teorije glagol se promišlja kao matematička funkcija koja otvara mjesto argumentima, a također se pokušava utvrditi i kolika je važnost esivne relacije za temeljne rečenične sastavnice
Predmet članka su alternacije na mjestu etimološkog jata u supstantivnoj paradigmatici bugarskoga i ...
U radu se ispituje manje istraživano područje toponomastike: motivacija u imenovanju šuma. Kao korpu...
U nastavku rada o nominalizaciji u turskome jeziku govori se o nominalizatorima -mAk, -mA, -mA+sI, -...
U članku se analizira relacija subjekt - predikat. Temeljne se rečenične sastavnice promatraju s gle...
Terminom »rečenice s blokiranom pozicijom subjekta« označene su ovdje rečenice u čijoj se formalnogr...
Ergativnost je tipološko obilježje potvr|eno u brojnim jezicima. Cilj je ovog rada - prikazati zemlj...
U članku se raspravlja o pojavi skraćivanja riječi koja je prisutna u većini jezika. Skraćene riječi...
U ovome se prilogu na temelju primjera iz krčke čakavštine analiziraju frazemi s gledišta strukture ...
O stvarnim potrebama korisnika za određenim rječnicima ili tipovima rječnika, te o tome koliko posto...
Rad predstavlja manje istraživani i manje primjenjivan teorijski vid kognitivne semantike kojim se t...
Strano ime - ime neke osobe, mjesta ili ustanove spomenuto u kontekstu drugoga jezika - identificira...
Vrste riječi složen su sustav u teoriji jezika i gramatičkom opisu jezičnih činjenica. U radu se raz...
U članku se daje cjelovit pregled radova iz područja strojnog obilježavanja hrvatskih tekstova. Preg...
Kada se govori o ergativu, uobičajno je u jezikoslovlju govoriti o posebnome padežu u nekim fleksijs...
Članak je uvod u metričku fonologiju. Počinje tumačenjem temeljnih pojmova koji se koriste u tom pri...
Predmet članka su alternacije na mjestu etimološkog jata u supstantivnoj paradigmatici bugarskoga i ...
U radu se ispituje manje istraživano područje toponomastike: motivacija u imenovanju šuma. Kao korpu...
U nastavku rada o nominalizaciji u turskome jeziku govori se o nominalizatorima -mAk, -mA, -mA+sI, -...
U članku se analizira relacija subjekt - predikat. Temeljne se rečenične sastavnice promatraju s gle...
Terminom »rečenice s blokiranom pozicijom subjekta« označene su ovdje rečenice u čijoj se formalnogr...
Ergativnost je tipološko obilježje potvr|eno u brojnim jezicima. Cilj je ovog rada - prikazati zemlj...
U članku se raspravlja o pojavi skraćivanja riječi koja je prisutna u većini jezika. Skraćene riječi...
U ovome se prilogu na temelju primjera iz krčke čakavštine analiziraju frazemi s gledišta strukture ...
O stvarnim potrebama korisnika za određenim rječnicima ili tipovima rječnika, te o tome koliko posto...
Rad predstavlja manje istraživani i manje primjenjivan teorijski vid kognitivne semantike kojim se t...
Strano ime - ime neke osobe, mjesta ili ustanove spomenuto u kontekstu drugoga jezika - identificira...
Vrste riječi složen su sustav u teoriji jezika i gramatičkom opisu jezičnih činjenica. U radu se raz...
U članku se daje cjelovit pregled radova iz područja strojnog obilježavanja hrvatskih tekstova. Preg...
Kada se govori o ergativu, uobičajno je u jezikoslovlju govoriti o posebnome padežu u nekim fleksijs...
Članak je uvod u metričku fonologiju. Počinje tumačenjem temeljnih pojmova koji se koriste u tom pri...
Predmet članka su alternacije na mjestu etimološkog jata u supstantivnoj paradigmatici bugarskoga i ...
U radu se ispituje manje istraživano područje toponomastike: motivacija u imenovanju šuma. Kao korpu...
U nastavku rada o nominalizaciji u turskome jeziku govori se o nominalizatorima -mAk, -mA, -mA+sI, -...