Hrvatsko glagoljaštvo dosiže vrhunac razvoja, doba pune zrelosti svojih književnih nastojanja u 15. st. Najmarkantniji rezultat tih nastojanja neprijeporno su pojava \u27editio princepsa\u27 hrvatskoglagoljskog Misala 22. 2. 1483. i organizacija glagoljaškog tiska tijekom 15. i 16. stoljeća (Kosinj, Senj, Rijeka, Venecija). U našoj filologiji taj je fenomen, bez obzira na iznimno kulturnopovijesno značenje, još sve do prije tridesetak godina bio - uz rijetke iznimke - smatran nečim marginalnim, zapostavljen i redovito tek uzgred spominjan (pa čak i potcjenjivan) u sintetskim književnopovijesnim radovima. I premda je riječ o raritetima visoke vrijednosti (čak i unikatima), izostala su u nas kritička izdanja nekog od onih 19 sačuvanih naslova...