Srednjojadranski prag – važnija istraživanja i metodologija obrade podataka

A methodological approach in the analyses of the seawater oceanographic states is determined by the purpose of the paper and general purpose of the research. In the recent decades the scientific work in this area has advanced thanks to computer data processing, particularly owing to modern technical and technological achievements that allow us to obtain important results, which significantly augment application of scientific results. This paper is a review of the research on the Central Adriatic shelf. Until now, papers dealing with geographical and oceanographic features regularly used the terms Palagruža Shelf and Jabuka concavity in the meaning of independent entities in the Adriatic basin which partly define physicogeographic features of water masses. However, such perception should be corrected. The Central Adriatic shelf is situated between the north Adriatic and the south Adriatic basin. Its length is greater than the width. Therefore, it deserves more attention and more cautious scientific approach. In this paper there are also evaluations of some methodologies used in the research and in the measuring of oceanographic parameter values, and also new technical solutions are proposed. The purpose of this paper is to analyse some methods of approach in the presentation of oceanographic states of seawater in the area of the Central Adriatic shelf. The purpose is also to introduce a succession of articles in which this maritime zone should be given its deserving significance from the geographic and oceanological aspects.Metodološki pristup analizama oceanografskih stanja morske vode određuje namjena rada i opća svrha istraživanja. U posljednjih nekoliko desetljeća, znanstveni je rad u ovom području napredovao, zahvaljujući računalnoj obradi podataka, čemu osobito pogoduju suvremena tehnička i tehnološka dostignuća. Temeljem vrsnih podataka dolazi se do dobrih rezultata, a time se značajno povećava aplikativnost znanstvenih zaključaka. Ovaj je rad osvrt na istraživanja srednjojadranskog praga, koja su izostala u dugogodišnjoj znanstveno-istraživačkoj tradiciji o Jadranskom moru. Do sada se u radovima s geografsko-oceanografskim naznakama redovito spominjalo Palagruški prag kao temeljnu stubu u jadranskom bazenu, koja određuje sve dinamične uvjetovanosti vodenih masa. Međutim, takvo shvaćanje valja ispraviti. Prag između sjevernog Jadrana i južnojadranske kotline nije stuba, već podmorski plato, dulji nego širi, pa mu sa znanstvenog stajališta valja prići s puno više opreza, te mu posvetiti znatno više pozornosti. Rad se još ocjenjivački odnosi na neke metodološke pristupe u istraživanjima i mjerenjima vrijednosti oceanografskih parametara, te se predlažu nova tehnička rješenja. Sama svrha rada analiza je nekih metodoloških pristupa u prezentaciji oceanografskih stanja morske vode u području srednjojadranskog praga i uvod u niz članaka koji ovom akvatoriju moraju opravdati puno značenje s geografskog i oceanološkog stajališta