The first Croatian arithmetic textbooks

U radu se daje pregled prvih hrvatskih računskih priručnika: Šilobodove kajkavske Aritmetike horvatske (1758.), Zoričićeve štokavske Aritmetike u slavni jezik ilirički sastavljene (1766.), kajkavskih i štokavskih školskih računica tiskanih od 1780. do 1844. u desetak izdanja, Matićeva Računa za prvu i drugu godinu škulsku (1826.) i Hadžićeva Računa iz glave za učitelje i učenike (1834.). Njihovo značenje nije samo doprinos struci nego su vrlo zanimljivi i s jezičnoga stajališta kao važni izvori za proučavanje jezika, osobito nazivoslovlja. Pokazuje se da se upravo u njima počelo stvarati hrvatsko računsko nazivlje i da su neki nazivi, koje smo držali Stullijevim i Šulekovim tvorenicama, potvrđeni već tada.The first Croatian arithmetic textbooks are as follows: the kajkavian Aritmetika horvatska by Šilobod from 1758 and the štokavian Aritmetika u slavni jezik ilirički sastavljena by Zoričić from 1766. From 1780 to 1844 there are school computation textbooks published in some ten editions: the kajkavian Napučenje vu brojoznanje (also called: Napučenje vu računstvo) and the štokavian Upučenje u brojoznanje. In 1827 Račun za prvu i drugu godinu škulsku by Ambrož Matiand in 1834 Račun iz glave za učitelje i učenike by Nikola Hadžić were published. Not only do these textbooks contribute to arithmetic as such, but are also very interesting from the linguistic point of view as important sources for the study of language, especially terminology. Among these textbooks, there are two which are most important language-wise: Napučenje vu brojoznanje / Napučenje vu računstvo and Upučenje u brojoznanje. They used to be the prescribed student’s books throughout a long period of time. There were several generations of students who studied from them and accordingly, they had an impact on the arithmetic terminology and lexis in general. They provide some terms which used to be considered Stulli’s and Šulek’s coinages