Stoljeće nastave arheologije u Hrvatskoj

Označavajući ovim skromnim načinom naš lijepi jubilej, svjesni smo da je stoljeće u razmišljanjima arheologa samo mali vremenski razmak, kao uostalom i u životu pojedinih naroda. Hrvatski je narod, međutim, kao europski i sredozemni narod, imao tu sreću ili nesreću da je zauzeo klasični povijesni i arheološki prostor na razmeđu istoka i zapada i tome tijekom čitavoga svoga postojanja plaća i danak, što je nažalost slučaj i u našim danima. Izrazita svijest o sebi prisutna je u Hrvata od onoga trenutka, kada su stigli na obale Jadranskog mora i kada su naši kneževi i kraljevi klesali svoja imena i svoje titule u kamen. Time su stvorili jedinstvenu osobnu kartu svoju i svojeg naroda, kakvih je malo u onovremenskoj Europi 9. i 10. stoljeća. Te su dokumente na svijetlo dana izvukli naši arheolozi i time već davno zatvorili usta onima koji su znali tvrditi da smo narod bez povijesti