A Local Vernacular and Media Linguistic Stereotypes: The Case of Našice

Jezik je dio društva, ali se s njim nalazi i u međuovisnom odnosu. Promjene u društvu- tehnološki razvoj, migracije, trgovina, putovanja, ratovi- utječu na jezik, ali i jezik utječe na konstruiranje društva. Kad se tome dodaju i mediji te način na koji oni kreiraju medijsku stvarnost vrlo lako se može uočiti važnost i međuovisnost ovih elemenata. Hrvatska je zemlja bogata raznolikim dijalektima. Jedan od njih je i našički lokalni govor koji pripada slavonskom dijalektu te ima svoje specifičnosti. Povod ovog rada bio je uvidjeti na koji se način promjene u društvu i prolazak vremena odražavaju na taj govor i koju ulogu mediji imaju u predstavljanju Slavonije i Slavonaca. Pokazalo se kako već dugo godina postoje stereotipi o Slavoncima i slavonskom govoru. Međutim, ti stereotipi nisu uvijek nužno negativni. Postoje i pozitivni primjeri upotrebe stereotipa što se može vidjeti na primjeru humoristične emisije U četiri ćoška koja se emitirala na Radio Županji, ali i liku Slavonke Jule koja je pripovijedala u sklopu emisije Jezikoslovac na Radio Našicama. Osim analize predstavljenosti Slavonije, Slavonaca i slavonskog dijalekta u medijima, u istraživanje su uključeni i izvorni govornici našičkog područja, ali i skupina studenata sa studija novinarstva na Fakultetu političkih znanosti. Kao odraz lokalnog govora navedene su određene riječi koje se nerijetko mogu čuti u govoru stanovnika našičkog područja. Upitnik se sastojao od dva dijela, prvog koji je sadržavao popis od 40 riječi i drugog koji je sadržavao iste te riječi, ali u rečeničnom kontekstu. Analiza rezultata obje ankete donijela je odgovore na pitanja koja su bila postavljena na početku istraživanja, ali i potvrdu pretpostavki. Pokazalo se kako se razumijevanje riječi uistinu smanjuje proporcionalno smanjenju dobi ispitanika. Ispitanici s 50 i više godina imali su najbolje rezultate, odnosno razumjeli su značenje najviše riječi. Nasuprot tome, najmlađi ispitanici, od 11 i više godina, najslabije su razumjeli iste te riječi. Pretpostavka da će razumijevanje riječi rasti nakon stavljanja u kontekst također se pokazala točnom.Language is a part of society but it is also interdependent with him. Changes in society- tehnological development, migration, trade, travel, wars- affect language but language also affects on constructing society. When you add media and their way of creating reality there can be easily noticed importance and interdependence of these elements. Croatia is country rich with variety of dialects. One of them is local dialect of Našice which has its own specifics and belongs to Slavonian dialect. Motive for this research was to see how changes in society and time passing reflects on that dialect and which role media have in representation of Slavonia and Slavonian people. Research showed that for many years there have been stereotypes about Slavonian people and dialect. However, that stereotypes are not always necessarily negative. There are also positive examples of stereotypes which can be recognized in comedy radio show U četiri ćoška which had been broadcast at Radio Županja and also in character of Slavonian women Jula which existed as part of Jezikoslovac show at Radio Našice. Accept analyzing representation of Slavonia, Slavonian people and Slavonian dialect in media, native speakers of Našice area and group of journalism students at Faculty of Political Science also participated in this research. Certain words that can be heard in talk of residents of Našice area have been taken as a reflection of this dialect. Questionnaire consisted of two parts, first had list with 40 words and other had that same words but inside of context. Analysis results from both questionnaries brought answers to questions from beginning of research and a confirmation of assumptions. Research showed that understanding of words is really decreasing proportionally to lower age of participants. Participants with age 50 and over had the best results, meaning they understood largest amount of words. Opposed to that, youngest participants, age 11 and over, understood lowest amount of same words. Assumption that understanding of words will grow after putting them into the context also showed correct