Izvorni znanstveni članak, Original scientific paper

Detaljnom analizom i kritičkim preispitivanjem dosadašnjih saznanja o ulomcima predromaničke oltarne ograde koji su pronađeni na lokalitetu Begovača u Biljanima Donjim kod Za-dra autor dolazi do važnih spoznaja, i to ne samo onih koje su vezane za te fragmente i njihov epigrafički sadržaj već i do onih koje su važne za određivanje građevinsko-razvojnih faza na loka-litetu, a što je i do sada bila tema rasprava u našoj arheološkoj i povijesnoumjetničkoj znanosti. Tako se donose novi dokazi koji potvrđuju već iznesenu pretpostavku da je na lokalitetu posto-jala veća ranokršćanska crkva koja je u ranome srednjem vijeku obnovljena i opremljena novim liturgijskim instalacijama, da bi je tek tijekom zreloga srednjeg vijeka zamijenila romanička crkva znatno manjih dimenzija. Također se, kombinacijom prepoznavanja konstruktivnih odlika sačuvanih ulomaka te njihovih likovno-morfoloških i epigrafičkih karakteristika, do-datno potvrđuje opravdanost atribuiranja navedenih fragmenta Klesarskoj radionici iz vremena kneza Trpimira, jer se na dijelu posvetnog natpisa s jednog ulomka arhitrava prepoznaje ime hr-vatskog kneza Mislava, neposrednog Trpimirova prethodnika, čime se obnova ranokršćanske crkve čvršće datira vremenom Mislavove vladavine, dakle četvrtim desetljećem 9. stoljeća, dok se djelovanje navedene klesarske produkcije okvirno smješta u drugu četvrtinu tog stoljeća. ključne riječi: Biljane Donje, lokalitet Begovača, knez Mislav, arhitrav oltarne ograde, posvetni epigrafički nat-pis, druga četvrtina 9. stoljeća Lokalitet Begovača (Crkvina)2 nalazi se otprilike dva kilometra jugozapadno od sela Kašića u blizini Za-dra, u arheološki vrlo bogatoj mikrozoni koju čine 1 Najveći dio ovog članka vezan je za izlaganje pod naslovom Opravdanost korištenja pojma "klesarska radionica " u stilskom razvrstavanju ranosrednjovjekovne skulpture – primjer Klesarske radionice iz vremena kneza Trpimira, koje sam održao na znan