Hrvatski referendum o članstvu u Europskoj uniji i njegove posljedice za smanjeni Zapadni Balkan

Hrvatski referendum o ulasku u EU pokazao je da je najveći dio hrvatskog biračkog tijela – euroravnodušan. Euroravnodušnost bila je preferirana opcija i za političku elitu, koja je – za razliku od biračkog tijela – unisono podržala članstvo Hrvatske u EU-u. Članak analizira uzroke euroravnodušnosti i euroskepticizma oslanjajući se na dosad provedena istraživanja. U drugom dijelu članak analizira moguće posljedice hrvatskog članstva u EU-u na smanjeni Zapadni Balkan. Te posljedice mogu biti ambivalentne, a konačan ishod ovisit će o faktorima kao što su: 1) stvarna privrženost EU-a politici daljnjeg proširenja, 2) daljnji razvoj krize u EU-u, 3) unutrašnja dinamika u svim zemljama kandidatima. Proširenje EU-a ovisit će i o sposobnosti političkih elita da ignoriraju javno mnijenje. Ujedinjenje Europe ostaje ideokratski projekt elita koji se ne temelji na ideji predstavljanja stvarnosti, nego transformacije te stvarnosti. No ignoriranje javnog mnijenja povećat će osjećaj demokratske nelegitimiranosti EU-a. Hrvatski referendum o članstvu u EU-u ponudio je neke instrumente kojima se politička elita poslužila kako bi marginalizirala rašireni euroskepticizam i suverenizam u široj javnosti. O sposobnosti ignoriranja i marginaliziranja suverenističke alternative ovisi i daljnje ponašanje Hrvatske – odnosno svake zemlje članice EU-a – unutar same Unije